vaša košarica je prazna

Lješnjak

NASADI

Slike

Lješnjaci i njihove vrste

Lješnjake uzgajamo na vlastitoj plantaži koja je svake godine kontrolirana od strane državne inspekcije za ekološku proizvodnju. Proizvodimo istarski i rimski lješnjak, krupnoga ploda i iznimno dobre kvalitete.Pitomi lješnjak uzgaja se u dva uzgojna oblika:kao grm ili kao stablašce.Prirodno svojstvo lješnjaka jest da raste u grmu.Prilikom sadnje,sadnica se jednako reže,bez obzira na to želi li se grm ili stablašce. Bez obzira na to koliko je visoka sadnica,treba ju rezati sasvim kratko(30-50cm).U protivnom se lješnjak teško ili nikako ne primi.Iz tako prikračene sadnice istjera nekoliko izboja i sad se odlučujemo koji če mo uzgojni oblik odabrati.Pri uzgoju grma izbojke če mo u toku godine prikratiti na polovicu njihove duljine.Pri izboru stablašca izabrat če mo samo jedan izbojak,koji se najbolje razvio,a druge će mo u podnožiju ukloniti.Izbojak koji smo ostavili,dobro bi bilo privezati za kolac.Prikratit će mo ga onda kada dostigne duljinu koju želimo,na primjer 1,5 ili 2 metra. U toku slijedeće godine za oblik grma na svakom primarnom izbojku,ostavit će mo dva sekundarna izbojka.Najbolje je ostaviti tri do četiri osnovna izbojka na koja se onda nadovezuju po dva sekundarna izbojka.Ukoliko su istjerali izbojci iz zemlje,njih je potrebno ukloniti.Sekundarni se izboji prikraćuju tokom godine opet na polovicu njihove duljine.

- Proizvodi od lješnjaka -

Istarski lješnjak i njegove značajke

Istarski lješnjak najmasovnija je sorta u Hrvatskoj, pa tako i na našem OPG-u. U usporedbi sa drugim sortama ova sorta daje redovitiju i obilniju berbu, a manje strada od štetnika jer ima tvrdu ljusku. Omotač je duži od ploda. Plod istarskog dugog je krupan, ovalno duguljastog oblika. Prosječna masa ploda je 3,4 g, randman jezgre je oko 46 %. Prosječne biofizičke osobine ploda su: masa ploda 3,437g, dužina 26,240 mm i širina 20,130 mm. U grozdu ima od 1do 10, a najčešće 2 ploda (28,030%). Ljuska ploda je tamno smeđa, s tamnijim prugama. Vrh ploda je prekriven sivim dlačicama, koje ponekad dopiru do njegove sredine. Šav je slabo izražen. Debljina joj iznosi 1,430 mm. Pokožica jezgre je tamnosmeđa i glatka. Pelikula je tanka i lako se odvaja od glatke jezgre. Jezgra je krupna, izdužena, sa izraženim šiljkom. Biofizičke osobine su: masa 1,492 g, dužina 19,768 mm,širina 13,806 mm, a prosječan randman joj je dobar i iznosi 43,489 %. Jezgra sorte istarski dugi sadrži: sirovih masti 64,38%, bjelančevina 16,62% i invertnog šećera 3,34%. List je velik, neprevilnog okruglog oblika, bez izraženog šiljka..

- -

Uzgoj lješnjaka

Lijeska ili lješnjak najbolje raste u mediteranskoj klimi, ali s obzirom na to da postoje sorte koje bolje podnose zimu, može se uspješno uzgajati i u kontinentalnoj. No, temperatura tijekom zime se ne bi smjela spuštati ispod -30°C jer se tada dolazi do smrzavanja jednogodišnjih izboja. Nakon što stablo krene pupati, temperatura ne bi smjela biti niža od -25°C jer će u suprotnom vegetativni pupovi propasti. Kada izbiju cvjetovi, prije nego što dođe do njihovog otvaranja, lijeska može izdržati temperature do -16°C, nakon otvaranja do -7°C, a kada krene pupati i lišće, temperatura mora biti iznad -5°C. Lijeska ne podnosi dobro suše i potrebna joj je optimalna vlažnost tijekom cijele godine. Godišnje joj ukupno treba od 800 do 1200 mm oborina, od toga 350-400 mm u fazi vegetacije, koja traje od travnja do rujna. U prvoj i drugoj godini uzgoja nasad lješnjaka treba okopavati i međuredno obrađivati. Nakon šeste godine na međurednom prostoru treba održavati nisko košenu tratinu. Mjesto na kojem raste grm ili stablo lješnjaka treba redovito gnojiti i malčirati.

- -

U PONUDI IMAMO

U potpunosti očišćeni istarski i rimski lješnjaci, ekološke proizvodnje, vrhunske kvalitete, prirodno osušeni i ručno prebrani uz mogućnost dostave.!

KONTAKT NARUĆI

80 kn - 1kg

Rimski lješnjak i njegove značajke

Ima vrlo bujno stablo. Iako je grm, raste uspravno. Formira malo izdanaka. U periodu početne rodnosti prevladavaju grančice sa cvijetovima od 16 - 25 cm, dok kod starijih stabala (16 - 20 godina) grančice prevladavaju od 1 - 5 cm. Ova sorta ponekad prerodi, pa alternativno rađa. Ne formira mnogo resa, o bično su u grupi 2 - 3 zajedno. Rano počinju cvjetati ženski cvijetovi, još u studenom. Samosterilna sorta, ali je dobar oprašivač za standardne sorte bademoliki i kosford, nije dobra za trebizonde. Plodovi su teški oko 3,12 g. okruglastog oblika, malo izduženi, dimenzija 20x20x32 mm. Zajedno su do 3 ploda. Ljuska je debela, teško lomljiva, izdrži oko 31,07 do 33,78 kg na cm 2 . Omotač je ravan sa vrhom ploda, sastavljen od dva lista koji se pilasto po obodu završavaju. Sazreli plodovi lako iz nje ispadaju. Jezgra je dobro razvijena i u masi ploda sudjeluje 42,07%. Sadrži 64% masti, 17% bjelančevina, i 5,7 mg% nezasićenih masnih kiselina. Slabo formira izdanke, pa se može uzgajati i kao stablašica na vlastitom ko rijenu. Dobrom agrotehnikom i pomotehnikom može se umanjiti alternativnost rađanja ove sorte, što joj je inače značajniji nedostatak. - -

Priprema i sadnja

U kontinentalnoj klimi lješnjak najbolje uspijeva na 140 m nadmorske visine, a neke kulture mogu rasti i na nadmorskoj visini od 600 m. Nakon što ste odabrali sortu lješnjaka pogodnu za sadnju na vašem području, odredite parcelu na kojoj ćete saditi lješnjak.

Potrebno je odrediti broj redova za sadnju lješnjaka te razmak između redova te u samim redovima. Preporučuje se da se svaka pojedina sorta sadi u paran broj redova što je posebice važno ako se na jednoj parceli sadi više sorti s obzirom na to da će dati plodove u različito vrijeme.

Veličina razmaka određuje se s obzirom na sortu, odnosno njezinu bujnost te s obzirom na tlo, teren i uzgojni oblik lješnjaka i samu osobinu stabla. Kod sadnje sadnica lješnjaka kupljenih u rasadniku morate biti posebno oprezni. Posadite ih na istu dubinu na kojoj su bile posađene. Ako ćete ih posaditi suviše duboko, sadnice neće rasti jako dugo. Ponekad se njihov rast može zaustaviti i na tri godine. Za uzgoj lješnjaka trebat ćete sadnicama osigurati plodno tlo. Preporučuje se da prije sadnje tlo nahranite kvalitetnim organskim gnojivom. Sadnice lješnjaka moraju biti kvalitetne s dobro razvijenim korijenom. Iako lješnjak može rasti i davati urod na tlima slabije kvalitete, ako planirate podići nasade i osigurati dobru rodnost, lijeski treba osigurati dovoljno hranjiva, bogato tlo i dovoljnu količinu vlage. Tla koja su idealna za uzgoj lijeske i na kojima je moguće ostvariti punu rodnost su srednje duboka, umjereno vlažna tla povoljne strukture i pH vrijednosti od 5 do 8. Za uzgoj su povoljna skeletna tla ili karbonatna ilovača. S obzirom na to da se preporučuje podići nasade na blago nagnutim tlima, nasade lijeske možete podići na položajima koji su pogodni i za uzgoj vinove loze. Tlo prije sadnje lješnjaka treba dobro pripremiti, a to uključuje opskrbu hranjivim tvarima, osobito kalijem i fosforom. Mineralna gnojiva se dodaju ovisno o kvaliteti tla, a ona se određuje analizom. Prvo se ispituje kemijski sastav i kakvoća tla. Tlo ne bi trebalo biti previše kiselo niti bi trebalo nedostajati fosfora i kalija. Ako se analizom utvrdi da je potrebno dodati gnojivo, ono se ravnomjerno rasipa po prethodno duboko izoranoj i poravnatoj njivi. Budući da većina sorti nije samooplodna, u blizini je potrebno posaditi drugu sortu kako bi se moglo obaviti oprašivanje biljke. Neke od najboljih izbora u tom slučaju su lambert crveni i lambert bijeli. - -